Već je dobro znano da je antioksidansima dom voće i povrće. Antioksidansi su tvari ili nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu na tijelu.

Naime, naše stanice u organizmu koriste kisik pri čemu proizvode slobodne radikale odnosno nepostojane molekule kisika koji mogu uzrokovati štetu oštećujući zdrave stanice. Bili smo blagi, prava je istina da imaju sposobnost da doslovce “pojedu” staničnu membranu i oštete njezinu genetsku strukturu čineći prijevremeno starenje organizma uz pojavu zdravstvenih tegoba. Iako slobodne radikale proizvodimo mi sami pri proizvodnji energije, njihovo nastajanje mogu potaknuti i razne kemikalije iz naše okoline, toksini iz hrane, pesticidi, smog ili čak sunčeve UV zrake.

Antioksidansi u našem tijelu djeluju kao čistači slobodnih radikala čime sprječavaju ili popravljaju već nanesenu štetu tako što blokiraju put slobodnim radikalima. Zaključujemo, učinkoviti su u zaštiti organizma.

Dio su obitelji vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari a nalazimo ih u raznim prehrambenim namirnicama. U antioksidante ubrajamo vitamine A, C i E, lipoičnu kiselinu, kojičnu kiselinu, koenzim Q10, selen i cink, karotenoide, (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenole, ginko biloba, silymarin, glutation, L-cistein, L-karnitin, melatonin, pycnogenol i allium sativum.

Posjetiteljima našeg portala posebice će biti zanimljiva činjenica da su štetnim slobodnim radikalima najviše izložene osobe koje vježbaju i održavaju dobru tjelesnu formu. Oduvijek znamo da nam vježbanje samo koristi i nismo se previše zamarali time postoji li još nešto osim toga. Pa kako i bi?

Vježbamo, izgledamo i osjećamo se dobro. No, intenzivno vježbanje iziskuje više energije za naš organizam, a samim tim se povećava i potreba za kisikom. Ovdje nastaje poveznica s našim problemom. Naime, kod povećane potrošnje kisika dolazi i do stvaranja veće količine slobodnih radikala. Zato kažemo da su naši sportaši u većem škripcu od onih ljenivaca kojima se ne da njegovati svoje mišiće.

Nježnijem spolu će vjerojatno zazvoniti u glavi neka poveznica antioksidansa i kozmetike. Priča je i ovdje istovjetna. Slobodni radikali koji uzrokuju nevolje našem organizmu mogu biti krivci i preuranjenog starenja kože te uzročnici upalnih procesa u koži. Iz razloga što vitamini posjeduju antioksidativni učinak i pružaju zaštitu koži, smatraju se vrlo poželjnim sastojcima kozmetičkih proizvoda. Oni se vežu na slobodne radikale i reaktivne prooksidacijske molekule te podupiru sustav za obnavljanje kože odnosno tzv. skin repair system što često možemo i pročitati na ambalažama raznih krema za lice.

Antioksidansi puno znače za doprinos čovjekovog zdravlja. Istraživanja su pokazala da uspješno djeluju u borbi protiv srčanih bolesti, dijabetesa, mrene, artritisa, Alzheimerove bolesti pa čak i tumora.

Kako doći do tih dobrih tvari koji predstavljaju prijatelje organizma u borbi protiv neprijatelja? Najjednostavniji put je prehrana namirnicama bogatim antioksidansima ili pak konzumiranje antioksidansa u vidu raznih pripravaka kojima je moguće nadomjestiti štetu nastalu oslobađanjem slobodnih radikala.

Idemo onda vidjeti koje su to namirnice kojima možemo pomoći svom organizmu u zaštiti od loših utjecaja. Tema nam zadaje izdvojiti njih deset. Istražujući kojih je to zaista top deset nalazimo se u šumi odličnih namirnica prebogatih antioksidansima. Uglavnom je riječ o namirnicama iz grupe voća i povrća pa otkrijmo naše zvijezde:

Ako ste se slučajno ježili na spomen graha, brzo pohitajte na tržnicu i donesite pune vreće doma. Od naše liste namirnica bogatih antioksidansima, grah se nalazi na čak tri mjesta. Riječ je o mahunarki s izuzetnim antioksidacijskim svojstvima.

Razlikujemo mladi i suhi grah. Dok nam je mladi dostupan svega nekoliko mjeseci u godini, suhi možete nabaviti i konzumirati uvijek. Ovdje se samo nadamo da vas neće obeshrabriti duže kuhanje suhog graha. Obzirom da se čak tri vrste nalaze na našoj listi, savjete kako ih pripremiti na raznovrsne načine potražite na internetu a ako nas već ne možete pozvati da kušamo, javite nam svoje recepte.

Ako vam se pak ne da samostalno ga spravljati onda vam savjetujemo da pelate na Sleme, na Sleme, na Sleme!

Idemo dalje do srebrne medalje koja pripada borovnicama. Ovdje na pijedestalu nosimo dvije vrste, divlju odnosno šumsku borovnicu i onu iz uzgoja. Razlika? Saznajemo da je ona iz uzgoja manje kiselkasta i ima veće plodove, kao uostalom i svo uzgojeno bobičasto voće za razliku od svojih šumskih rođaka.

Ma znate i sami, voće koje nađemo u šumi naprosto je savršeno, no, moramo priznati i zbog ovih borovnica iz uzgoja nam cure sline. Inače, primijetili ste prema popisu da je riječ o voću najbogatijem antioksidansima stoga je njegova primjena sve raširenija, od upotrebe u voćnim sokovima do raznih kozmetičkih preparata.

Odmah nakon borovnice nam slijedi brusnica. Sigurni smo da ste o njoj puno čuli, čitali i sami se uvjerili. Izgleda da nema te tegobe kojoj brusnica ne može stati na kraj. Ipak, najčešće nam je najbolji saveznik kod upale mokraćnih puteva. Zašto? Brusnica sprječava vezanje bakterija za stjenke mokraćnog sustava te djeluje antioksidacijski i antiadhezivno.

Jednostavnije rečeno, posjeduje terapeutsko djelovanje na različite upale i infekcije. U našem smo popisu istaknuli plod brusnice obzirom da je upravo on posebno bogat različitim zaštitnim tvarima poput bioflavonoida koji imaju snažno antioksidativno djelovanje čime se smanjuje rizik od kancerogenih oboljenja te preveniraju kardiovaskularne bolesti.

Iako ne izgleda baš privlačno i malo nas namuči dok dođemo do najfinijeg dijela, artičoka svakako ostavlja božanstven okus u našim ustima. Osim gastronomskog užitka, našem organizmu pruža zdravlje zbog svojih ljekovitih svojstava. Artičoka štiti našu jetru od toksina, potiče lučenje žuči te smanjuje postotak kolesterola u krvi. Upravo zbog svega navedenog zovu je još i kraljicom detoksikacije. Jedite ih i uživajte u njima čim više!

Združit ćemo malinu i kupinu jer smo poprilično sigurni da neki od vas još uvijek znaju pitati koja je crvena, a koja plava. Šalimo se, ne vi..tamo neki drugi. Oboje kao pripadnici bobičastog voća predstavljaju vitezove u borbi sa slobodnim radikalima. Doslovno su krcate antioksidansima i nema finijeg lijeka od bobičastog voća. Dragi naši, jedite ih svježe, u jogurtima, pravite smothie od njih, mažite na lice, ma mažite na kruh, samo nemojte stati!

Za kraj nam je ostala šljiva. Nama na spomen šljive naviru sjećanja bakinih knedlica, pekmeza, dedine rakije..tako, tih stvari. No, šljiva nije što je nekad bila. Ne, ne. Danas je ta gospođa jedna od najboljih namirnica kod poteškoća s koncentracijom. Pored toga jača srce i imunitet te regulira probavu i smanjuje loš kolesterol u krvi. Odličan je izvor vitamina C i antioksidansa. Rakijice malo manje pijte ali zato sve drugo od šljive slobodno trpajte u usta.

Naravno da to nije sve. Tu su još jagoda, luk, brokula, crno grožđe, maslinovo ulje, ružičasti grejpfrut, mrkva, bundeva, lubenica, kakao, agrumi, crveni kupus, paprika, kelj pupčar, špinat, đumbir, crvena repa, orah, lješnjak, sjemenke suncokret..ostali smo bez daha od nabrajanja. Namirnica bogatih antioksidansima zaista ima pregršt stoga nemate ispriku za njihovo izbjegavanje.

Antioksidansi su iznimno važni za naše tijelo te održavanje njihove optimalne razine doprinosi jačanju našeg imunološkog sustava. Kreirajte svoje obroke na način da čim više uključite namirnice bogate antioksidansima, što vidimo prema popisu ne bi trebao biti neki problem, i ostanite nam vitki, zdravi i lijepi!

O grahu smo već pisali u članku o antioksidansima i tada smo vam rekli da nabavite količine dovoljne za ratnu zalihu. Ako se sjećate, grah se nalazio na čak tri mjesta na popisu namirnica bogatih antioksidansima dok je sitni crveni suhi grah bio na tronu liste.

Pa da ponovimo gradivo. Riječ je o jednogodišnjoj biljci iz porodice mahunarki koja je stigla iz Amerike u Europu u 16. stoljeću zajedno s krumpirom i kukuruzom. Razlikujemo mladi i suhi grah. Pretpostavljate da nije zauvijek mlad kao ni vi što znači da vam je dostupan svega nekoliko mjeseci u godini, a suhi pak možete nabaviti i konzumirati uvijek. Ova najpoznatija mahunarka razvila je nebrojeno vrsta a vjerojatno isto toliko i načina spravljanja.

Grah posjeduje iznimnu energetsku vrijednost te sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline. Pored toga sadrži lecitin te minerale dušik, kalij, kalcij, željezo, fosfor, magnezij, cink i natrij. Predstavlja odličan izvor bjelančevina a za razliku od drugih izvora grah ima malo masti, te ne sadrži one zasićene kao ni kolesterol.

Odličan je izvor dijetalnih vlakana koja doprinose osjećaju sitosti održavajući nivo šećera u krvi stabilnim. Od vitamina odličan je izvor folne kiseline, tiamina, piridoksina (B6), vitamina K, riboflavina (B2), pantotenske kiseline i niacina (B3).

Sastav u 100 g

Grah u službi zdravlja

Iako je na našim stolovima od davnina, tek mu je nedavno posvećena puna pažnja koju zaslužuje obzirom na sve veću popularnost zdravog načina prehrane. Zaista možemo reći kako je riječ o superhrani obzirom da grah sadržava u jednom vlakna, proteine i antioksidante. Upravo zbog spomenutih vrijednosti grah iznimno pozitivno djeluje na naše zdravlje. Snižava kolesterol, regulira šećer u krvi i proizvodnju inzulina obzirom na nizak glikemijski indeks i složene ugljikohidrate koji se polako probavljaju, dobar je za zdravlje probavnog trakta i štiti od raka, a pogotovo onog debelog crijeva.

Obzirom da sve vrste graha od kojih mnoge možete naći i u našem podneblju poput zelenčeka, trešnjevca, crvenog, bijelog i crnog graha sadrže vrlo malo masnoća i kalorija, preporučljivo ga je jesti čim više a osobito se preporuča dijabetičarima te ostalima koji žele regulirati tjelesnu težinu.

Grah dokazano smanjuje i rizik od srčanih bolesti zbog već spomenutog prirodno niskog udjela masnoće, izostanka zasićenih masnoća i trans-masti i to za čak 82 posto. Ni tu nije kraj. Na red dolazi folna kiselina kojom grah obiluje a koja je iznimno važna za trudnice a povoljno utječe i na mentalno zdravlje zbog vitamina tiamina koji sudjeluje u proizvodnji energije i sintezi acetilkolina, neurotransmitera za pamćenje.

Grah u tanjuru

Već smo spomenuli da je mladi grah dostupan rjeđe dok suhi možete naći u svako doba godine. Stoga je veća vjerojatnost da ćete pripremati ovaj drugi kad je on već sazrio odnosno kažemo da je osušen.

Ukoliko biste bili lijeni i htjeli skratiti postupak pripremanja graha tako što biste ovaj odmah ubacili u lonac, visoka temperatura vode utjecala bi samo na površinski dio zrna koji bi bio rehidriran (osvježen) dok bi unutrašnost ostala suha i brašnasta a samim time i neukusna.

Iz tog razloga, ne budite lijeni i grah prije kuhanja namočite jer osim što će biti ukusniji, proces namakanja će također rastaviti složene kemijske spojeve koje zovemo neprobavljivi šećeri, odnosno ogliosaharidi čime ćete spriječiti nadutost nakon uživanja u tanjuru graha. Najbolje ga je namakati 24 sata, potopljenog u zasoljenoj vodi na nešto nižoj temperaturi nakon čega ga je potrebno dobro isprati.

Njegov neutralan okus osigurat će vam niz kombinacija s različitim namirnicama i začinima, a kako je dostupan tijekom cijele godine, primjena graha u kuhinji je zaista široka. Grag varivo, zapečeni grah ili grah na salatu samo su neke od mnogobrojih kombinacija za prste polizati.

Dakle, nemate opravdanja i nedajte da vas njegova nešto duža priprema obeshrabri. Iako naslov članka postavlja pitanje zašto ubaciti grah u svoj jelovnik, nakon svega rečenog, možemo samo pitati a zašto ne? ?

Domovina fižola je Južna Amerika. Pred davnimi leti so ga že Indijanci sadili skupaj s koruzo, bučami in konopljo. Uživali so zelenega in posušenega, pa tudi fižolovi listi so bili zelo priljubljeni.

Mirjana Despot

Iako je često izbegavaju i nepravedno je zapostavljena, surutka sve više izbija na površinu kao cenjen napitak. Saznajte kako vam može pomoći da ojačate organizam i smršavite.

Danas kompanije kod nas, koje lansiraju mlečne proizvode, počinju i surutku sve češće da stavljaju na police i to kao zdravi napitak za sportiste i sve one koji žele snažan i otporan organizam.

Koriste je za kontrolu kilograma, razvoj kostiju, jačanje mišićne mase i kao antioksidant za osnaživanje tela u borbi protiv raznih bolesti.Surutka sadrži najvažnije minerale za telo, potazijum, kalcijum, magnezijum i fosfor. Puna je elektrolita i odlično hidratizuje telo, pa je najbolja zamena za, često, ne tako zdrava sportska energetska pića. Spada u najbolje prirodne proizvode, koji obnavljaju crevnu floru, zato je i važna kao super hrana za dijete. Čak se tvrdi da je gotovo dobra kao majčino mleko, jer je prepuna hranjivih supstanci, koje potpomažu umnožavanje acidofilnih bakterija. One deluju kao prirodan antiseptik, koji uništava ili sprečava razvoj patogenih mikroorganizama.

Uz to, odlična je za probavu, zglobove, ligamente (omogućuje i brz oporavak posle treninga), ali i protiv starenja. Preporučuje se trudnicama, jer je odličan izvor proteina.

Ukoliko je svakodnevno uzimate regulisaćete kilograme, očistiti organizam, ojačati telo, olakšati dijetu (jer izaziva osećaj sitosti), očistiti krvne sudove od holesterola, regulisati rad creva, …

Konzumirate je tako što jednu kašiku surutke rastvorite u čaši vode i pijete uz svako jelo. Možete je u prodaji pronaći u tečnom obliku i u obliku praška (u ovom slučaju posebno obratite pažnju na količinu natrijuma (soli), jer neki proizvođači nude surutku u prahu, nastalu iz proizvodnje vrlo slanog sira).Zato, mi, naravno, preporučujemo domaću surutku – ukoliko je možete nabaviti od nekog proizvođača sira na lokalnoj pijaci (najbolja bi bila kozija surutka). Kada je kupite čuvajte je od svetlosti (uvijte flašu, u foliju) i držite je u frižideru, ali ne duže od 10 dana.

Donosimo vam i mali recept kako da napravite osvežavajući napitak – surutka limunada. Rastvorite 1/3 šolje meda u malo tople vode, dodajte tome sok do dva limuna i sve pomešajte sa jednom litrom surutke. Odlično, osvežavajuće piće, zar ne?

Pročitajte i ovo:

• Napravite zdravu limunadu bogatu probioticima
• Znate li koliko je mirođija zdrava?
• Koliko zaista znate o imeli?
• Napravite zeleni smoothie za potpuni oporavak od praznika

http://lifepressmagazin.com/zdravlje-2/bolesti/znate-li-koliko-je-surutka-zdrava