RAZJASNIMO NEKAJ NAPAČNIH PREDSTAV O KOFEINU (hrvaško)

Kofein se ne nalaze samo u kavi. Ima ga i u čokoladi, čaju, sokovima… No iako to studije ne potvrč‘uju postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein.
Kofein – alkaloid – se prirodno nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima preko 60-ak biljnih vrsta koje uspjevaju širom svijeta. Proizvodi koji sadrže kofein – čaj, kava i neki sokovi, konzumiraju se več‡ dugi niz godina, a posljednjih nekoliko godina na tržištu su prisutni i napici sa poveč‡anom količinom kofeina koji spadaju u skupinu energetskih napitaka.

Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgač‘a umor i pospanost. Takoč‘er je poznato da kofein djeluje i kao blagi diuretik. No, iako studije koje su proučavale sigurnost unosa kofeina, nisu uspjele dovesti u vezu umjeren unos kofeina sa nekim odreč‘enim zdravstvenim tegobama, još uvijek postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein.

Kava i kolači tajna su bistrog uma
S ciljem razjašnjenja nekih kontroverzi, izdvojene su najčešč‡e tvrdnje – moglo bi se reč‡i i zablude – kojima se izražava gore navedena zabrinutost.

Zablude o kofeinu

1. Kofein izaziva ovisnost?
Neke osobe često naglašavaju svoju ovisnost o kofeinu, meč‘utim, sudeč‡i po mišljenjima več‡ine mjerodavnih ustanova, kofein ne može izazvati ovisnost. Kod odreč‘enih se osoba, ukoliko naglo prestanu unositi kofein, mogu javiti glavobolje, umor i drhtanje ruku. Meč‘utim, ovi simptomi najčešč‡e traju dan-dva i povuku se, a mogu se izbječ‡i ukoliko se unos kofeina, odnosno proizvoda koji ga sadrže, postupno smanjuje.

2. Kofein poveč‡ava rizik za razvoj bolesti srca?
Brojne studije pokazale su da unos kofeina ne poveč‡ava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ne poveč‡ava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje nepravilan srčani ritam. Mali, privremeni porast tlaka nakon konzumacije kofeina uočen je kod osoba koje su osjetljive na kofein. Ovaj porast tlaka sličan je porastu tlaka pri umjerenoj tjelesnoj aktivnosti – primjerice, pri penjanju uz stepenice. Ipak, bez obzira na spomenuto, bilo bi dobro da se osobe sa povišenim krvnim tlakom o svojim navikama unosa kofeina posavjetuju sa liječnikom.

3. Kofein uzrokuje rak?
Postoji popriličan broj studija koje ne podupiru ovu tezu. Primjerice, studije koje su se provodile u Norveškoj i na Havajima, a koje su uključile preko 20 000 ljudi nisu pronašle nikakvu vezu izmeč‘u redovitog unosa kave i čaja te rizika od razvoja raka.

4. Unos kofeina je čimbenik rizika za razvoj osteoporoze?
Prema nekim studijama, unos kofeina može rezultirati poveč‡anim lučenjem kalcija mokrač‡om. Meč‘utim, pokazalo se da je taj gubitak kalcija minimalan, te je zaključeno da normalan unos kofeina ne narušava ravnotežu kalcija niti gustoč‡u koštane mase, a samim time niti ne poveč‡ava rizik za razvoj osteoporoze.

5. Trudnice i žene koje nastoje zatrudnjeti trebale bi izbjegavati kofein?
Rezultati več‡ine studija koje su proučavale utjecaj unosa kofeina na reproduktivne čimbenike slažu se da je umjeren unos kofeina siguran za trudnice i njihovu neroč‘enu djecu.

Studije koje su proučavale vezu izmeč‘u unosa kofeina i vremena začeč‡a nisu dale uvjerljive dokaze prema kojima bi se umjeren unos kofeina mogao dovesti u vezu sa smanjenim uspjehom začeč‡a. Takoč‘er, provedene studije nisu našle ni vezu izmeč‘u unosa kofeina te rizika od prijevremenog poroda, nastanka poroč‘ajnih ošteč‡enja, rizika od spontanog poroč‘aja kao ni abnormalnog fetalnog rasta.

Ipak, s obzirom da se u več‡ini studija ispitivao umjeren unos kofeina na spomenute rizike, odnosno, utjecaj povišenog unosa kofeina na zdravlje trudnice i djeteta nije dovoljno istražen, trudnicama se i dalje preporuča da ne unose više od 300 mg kofeina dnevno.

6. Kofein negativno djeluje na zdravlje djece?
Djeca opč‡enito imaju jednaku sposobnost procesiranja kofeina kao i odrasli. Pokazano je da hrana ili napici koji sadrža kofein, kada se uzimaju u umjerenim količinama nemaju utjecaja na hiperaktivnost ili poremeč‡aj pažnje kod djece. Ipak, kod osjetljive djece, visoke doze kofeina mogu uzrokovati privremene simptome poput uzbuč‘enosti, nemira i anksioznosti.

7. Kofein nema nikakvo pozitivno djelovanje?
Dobro je poznato da kofein poveč‡ava budnost i moč‡ koncentracije. Å alica kave nerijetko se, primjerice, preporuča vozačima koji putuju na dulje relacije, kako bi se održali budnima i što koncentriranijima na vožnju. Prema nekom istraživanjima, kofein može poboljšati pamč‡enje i logičko zaključivanje.

Mnogi napici koji sadrže kofein, u prvome redu čaj, a potom čokolada i kava, sadrže i antioksidanse, komponente koje dokazano blagotvorno djeluju na zdravlje, posebice kada se radi o prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti.

Neke studije sugeriraju da bi kofein, zbog svojstva smanjivanja koncentracije histamina – supstance koja provocira odgovor organizama na alergen – mogao biti koristan u ublažavanju alrgijskih reakcija. Takoč‘er, več‡ je duže vrijeme poznato da kofein pomaže nekim osobama koje pate od astme.

Važno je napomenuti da i nakon desetlječ‡a istraživanja, znanstvena zajednica nije uspjela priskrbiti dovoljno relevantnih dokaza koji ukazuju na to da je umjerena konzumacija kofeina štetna za zdravlje.

Za odraslu osobu, umjerena količina kofeina znači 300 mg kofeina dnevno, a kako bi izračunali svoj prosječan dnevni unos, dane su količine kofeina sadržane u najčešč‡im prehrambenim izvorima.

Prosječna količina kofeina po serviranju odreč‘enih napitaka:
•Instant kava – 75 mg u 190ml
•Kava – 85 mg u 190ml
•Čaj – 50 mg u 190ml
•Energetski napici (sa dodanim kofeinom ili guaranom) – 28-87 mg u 250 ml
•Cola napici – 8- 53 mg u 250 ml
•Čokolada – 5.5 – 35.5 mg u 50 g