Najljekovitije biljke svijeta: Šipak

Šipak je biljka koja pripada rodu ruža, porodici Rosaceae.

Nosi titulu jedne od najstarijih biljaka korištenih u ishrani i liječenju.

Još u kamenom dobu ljudi su za ozdravljenje koristili njegovo lišće, plod i cvijet.

Za vrijeme Rimskog carstva vjerovali su da je učinkovit čak i u liječenju bjesnoće.

Otuda i potječe njegovo ime – pasja ruža.

U narodu je danas poznat po više od desetak različitih naziva –  divlja ruža, plotna družica, ščipak, šibek, šip, šipkovina.

U dobra stara vremena naše bake su s vrhunskim umijećem pripremale razne zdrave i ukusne pripravke od ove dragocjene biljke.

Tako su se u nekadašnjim smočnicama mogle naći marmelade, džemovi, razni likeri i vina od šipka.

Osim što su služili zdravlju naših starih, ovi proizvodi i njihova priprema bili su jednim dijelom i dio narodne tradicije koja danas, nažalost, izumire.

Kad otkrijete što sve čuva obični plod divlje ruže, možda baš vi opet posegnete za ovim blagom pokraj puta.

Riznica vitamina i minerala

Plod divlje ruže bogat je zavidnom količinom hranjivih nutrijenata.

Obiluje vitaminima D, P, K, B1, B2, B3 i provitaminom A.

Ono po čemu se izdvaja i što ga čini jednim od najzdravijih plodova je visoka koncentracija vitamina C, koja je prema tvrdnjama znanstvenika čak pedeset puta viša nego u naranči.

Osim toga, mnogi ugledni znanstvenici (Winkelmann, Flamm i dr.) proveli su istraživanja koja su potvrdila da se kuhanjem plodova šipka sadržaj vitamina C u njima ne smanjuje.

Upravo suprotno – nakon desetominutnog kuhanja ploda,  količina vitamina C se prema tvrdnjama istraživača čak i povećava!

U mesnatim plodovima šipka sadržane su znatne količine važnih minerala; natrija, željeza, selena, mangana te nešto manje količine magnezija, kalija, fosfora, sumpora i silicija.

Odličan je izvor flavonoida, jabučne, limunske i askorbinske kiseline, tanina, karotenoida (likopen i ksantofil).

Poboljšava rad probave i bubrega

Šipak je bogat voćnim kiselinama koje imaju značajnu ulogu u liječenju bolesti mjehura i bubrega.

Od velike je važnosti u prevenciji bubrežnih i mokraćnih kamenaca.

Na prirodan način štiti i probavu – potiče je i regulira, bez štetnih nuspojava.

Pomaže kod svih želučanih tegoba: zaustavlja proljev, nadražaj želuca i povraćanje te blagotvorno djeluje na obnovu želučane sluznice.

Prirodni je diuretik koji tijelu pomaže osloboditi se toksina i obnoviti cijeli organizam.

Štiti od bakterija i virusa

Flavonoidi sadržani u šipku štite ga od patogena iz okoline, kao što su bakterije i virusi.

Vitamin C najsnažnije je sredstvo protiv infekcija, osobito u prevenciji gripe i prehlade.

Zbog toga je šipak odlično sredstvo za jačanje imuniteta, te prirodna pomoć oporavku organizma nakon bolesti.

Pomaže kod bolnih zglobova i mišića

Trjeslovine  kojima je šipak bogat također su odlični saveznici zdravlja.

Blagotvorno djeluju na mišiće, kosti i sluznicu, štite ih od uzročnika bolesti i pomažu u njihovom liječenju.

Zbog protuupalnih svojstava šipak se smatra dragocjenim prirodnim sredstvom za liječenje artritisa te gihta i reume.

Istraživanje iz 2007. godine provedeno na pacijentima koji su patili od upale zglobova potvrdilo je snažne učinke šipka na ublažavanje upalnih procesa.

Kod pacijenata koji su svakodnevno uzimali kapsulu šipka bol je smanjena za čak 40 %.

Štiti od stresa i hormonske neravnoteže

Šipak je iznimno djelotvoran u suzbijanju zdravstvenih tegoba koje su usko povezane sa stresom.

Pomaže u ublažavanju probavnih smetni, visokog krvnog tlaka te pojedinih cirkulacijskih tegoba koje su posljedica stresa.

Djelotvoran je i u regulaciji hormona.

Prirodno je sredstvo koje može pomoći ublažiti menstrualne grčeve i probleme s maternicom.

Ublažava glavobolju, vrtoglavicu i migrenu.

Savršena njega za vašu kožu

Bogatstvo voćnih kiselina šipak čini idealnim sredstvom za njegu i zaštitu kože, iznutra i izvana.

Prirodni sastojci potaknut će odstranjivanje odumrlih stanica na koži, smanjiti proširene pore i očistiti nečistoće na koži.

Djelotvoran je kod kožnih problema –  pospješuje regeneraciju stanica i povećava razinu kolagena koji je zaslužan za čvrstoću, glatkoću i sjaj.

Ublažava posljedice psorijaze, ekcema, dermatitisa, opeklina kao i vidljivost hiperpigmentacije – poput staračkih ili sunčanih pjega.

Ublažava bore, ožiljke, akne, strije te koži vraća vlagu i vitalnost.

Ostale zdravstvene dobrobiti šipka:

• otklanja umor i malaksalost
• liječi glavobolju i vrtoglavicu
• pomaže u detoksikaciji
• zaustavlja mučninu i proljev
• štiti od kardiovaskularnih bolesti
• poboljšava cirkulaciju
• sprječava anemiju
• pročišćava dišne putove
• pozitivno djeluje na kožu, mišiće i kosti
• liječi kožne bolesti i alergije

Berba i upotreba

Šipak raste u obliku razgranatog, trnovitog, listopadnog grma.

Od kasnog proljeća do sredine ljeta krase ga prekrasni bijeli ili ružičasti cvjetovi koji sa svojih pet latica istovremeno odišu skromnošću, ali i elegantnom ljepotom.

Bobičasti plodovi su dužine od jednog do dva centimetra, okruglastog do eliptičnog oblika, slatko-kiselog okusa. Osim ploda, korisni dijelovi ove biljke su i cvjetne latice, pupoljci te listovi.

Latice koje se beru u proljeće upotrebljavaju se za izradu džemova i sirupa.

Koriste se i kao dodatak jelima – salatama, jogurtima, frapeima i sl.

Lišće šipka je, kao i plod, izvrstan izvor vitamina C. Bere se kada je vrlo mlado, a potom se suši u svrhu pripreme čajeva.

Cijenjeni su i pupoljci od kojih se radi ekstrakt.

Plodovi šipka se beru po suhom i sunčanom vremenu, od sredine rujna do sredine listopada.

Idealne za ubiranje su svijetlocrvene i tvrde bobice. Ako su mekane, prezrele su, a takve nisu pogodne za sušenje.

Na jednom grmu berbu je potrebno vršiti u nekoliko navrata jer svi plodovi ne dozrijevaju istovremeno.

Nakon ubiranja, bobice šipka je preporučljivo uzdužno prerezati i odmah sušiti na temperaturi od oko 40 °C.

Isključivo svježe ubran šipak sušen na ovoj temperaturi zadržat će svoju prirodnu boju.

Nakon sušenja bobice se mogu samljeti ili sitno narezati i pohraniti u papirnate ili platnene vrećice.

Osim u obliku toplih napitaka – čajeva i kompota, šipak se može konzumirati i u salatama, juhama, kolačima.

Sirup od šipka izvrstan je preljev za palačinke ili voćne kupove.
Napomena

Sirov šipak nije pogodan za konzumaciju,  budući da su u plodu prisutne kratke guste dlačice koje mogu izazvati iritaciju probavnog sustava.

Također, prilikom rezanja šipka preporučljivo je koristi rukavice jer dlačice mogu izazvati iritaciju kože.
1. Čaj za prevenciju kamenca u bubrezima
Sastojci:

• 1 žlica šipka
• 5 dcl kipuće vode
• 2 žlice meda
• sok 1/4 limuna

Priprema:

Šipak prelijte s kipućom vodom i ostavite da odstoji 8 do 10 minuta.

Procijedite te dodajte med i limunov sok.

Čaj pijte 3 puta dnevno, prije obroka.

2. Čaj za kroničnu upalu bubrega
Sastojci:

Koristite sljedeće biljke u jednakom omjeru (npr. 1 čajna žličica):

• šipak
• kadulja
• preslica
• borovnica
• bokvica
• 3 dcl vode

Priprema:

Pomiješajte sve navedene biljke, a potom u šalicu odvojite jednu žličicu mješavine. Prelijte je kipućom vodom i ostavimo 10 do 15 minuta da odstoji, a zatim procijedite.

Čaj pijte ujutro natašte i navečer prije spavanja.
3. Sirup od šipka
Sastojci:

• 280 g smeđeg šećera (ili 12 žlica meda)
• 100 g šipka
• 1,5 l vode
• vanilin šećer

Priprema:

Zakuhajte vodu, šećer i vanilin šećer do vrenja, odnosno dok se šećer ne otopi.

Dodajte šipak te još kratko prokuhajte.

Procijedite kroz gustu lanenu krpu, kako bi eliminirali dlačice prisutne u šipkovom plodu.

Ulijte u sterilizirane bočice i pohranite na tamno i hladno mjesto.

Otvorenu bočicu čuvajte u hladnjaku i potrošite u roku 10 dana.

Sirup možete koristiti za ukrašavanje i obogaćivanje kolača, sladoleda, voćnih kupova, pudinga, palačinki i drugih poslastica.

Šipak i nar – dvije različite biljke

Šipak – plod divlje ruže (porodica Rosaceae) dijeli ime s ukusnim voćnim plodovima biljke latinskog imena Punica granatum (porodica Punicae) koji su u narodu također poznati po imenu šipak (nar).

Iako obje obiluju vrlo dragocjenim sastojcima, važno je napomenuti da su šipak i nar dvije potpuno različite biljke.
Izvori korišteni u članku uključuju:
http://www.plants.usda.gov
http://www.permaculture.co.uk
http://www.wikipedia.org