Vodni žličniki

Sestavine za 4 osebe

Iz moke, jajc, četrt žličke soli in mlačne vode zamešamo testo. Temeljito ga z metlico stepamo  toliko časa, da se začno delati mehurji. Testo mora biti bolj gosto in brez grudic.

  • Pristavimo lonec vode, ki smo jo solili s pol žličke soli. Ko voda zavre, vanjo zakuhamo žličnike. Žličnike lahko oblikujemo na več načinov: s posebno napravo, imenovano stiskač, s potiskanjem skozi cedilo, s strganjem z nožem z deske ali tako, kot je to najbolj običajno, z navlaženo žlico, s katero zajemamo koščke testa in jih spuščamo v krop.

  • Žličnike kuhamo 5 minut, nato pa jih s penovko poberemo iz vode in odcedimo. Če jih ponudimo kot prilogo k mesnim jedem, jih pred serviranjem dobro pogrejemo v toplem maslu.

BRSTIČNI OHROVT KOT PRILOGO NAREDIMO TAKOLE…

Sipati vodu u šerpu i ostaviti da proključa. Prokelj staviti u ključalu vodu i kuvati ga par minuta. Obareni prokelj ocediti. U tiganj sipati ulje, stavti prokelj, posoliti, pobiberiti i propržiti 2-3 minuta.

Podvarak sa sušenom butkicom i krompirom


Za one koji vole da uživaju u hrani ovo jelo će predstavljati pravi izbor. Jedite ga u malim zalogajima – zadovoljstvo će biti veće.

Sastojci

800 g  sušene svinjske butkice, 800 g kiselog kupusa, 400 g krompira, 100 g dimljene slanine, 1 kašika ulja, 250 g crnog luka, biber, dodatak jelu, 2 čena belog luka, peršunov list

Priprema

Na ulju propržiti naseckanu slaninu, dodati iseckan beli luk i crni luk isečen na kocke i propržiti. U dublju posudu staviti butkicu da se kuva. Na uprženi luk staviti kiseli kupus i kuvati uz povremeno dodavanje tečnosti u kojoj se kuva butkica. Kupus povremeno pustiti da malo zagori, odnosno da dobije lepu braon boju. Krompir iseći na kocke i skuvati u vodi. Kada je butkica kuvana iseći je na komade i dodati u posudu sa kupusom, kao i bareni krompir. Promešati i servirati jelo na tanjir.

Procentualna zastupljenost u energetskoj vrednosti porcije

Nutritivne vrednosti

Porcija za odraslu osobu400 g
Energetska vrednost porcije530 kcal

Masti 36 g
Masti (%) 63 %
Zasićene masti 12 g
Holesterol 113 mg
Belančevine 29 g
Belančevine (%) 23 %
Ugljeni hidrati 19 g
Ugljeni hidrati (%) 14 %
Vlakna 2 g
Voda
Natrijum 1329 mg

9 načina da se izborite sa anksioznošću

“Nekih 98 odsto mojih problema bi nestali samo kad bih mogla da prekinem s preteranim razmišljanjem”, glasi jedan očajnički komentar na Tviter grupi koja okuplja osobe izmučene anksioznošću…

9_nacina_da_se_izborite_sa_anksioznoscu

Strepnja, briga i stres… to je najkraći opis psihičkog stanja ogromnog broja ljudi danas, a hronična i preterana napetost donosi umor, nemir i veliku razdražljivost. Zato su u borbi protiv anksioznosti “sva sredstva dozvoljena” pa čak i ona koja u prvi mah deluju pomalo neobično pa čak i smešno.

1. Ponavljajte problem dok vam ne postane dosadan (ili „Dosada lek”).

Plašite se lifta? Vozite se hiljadu puta liftom i bićete manje anksiozni i više neće biti kontraefekta, osim što će vam pripasti muka od toliko vožnji.

Ista vežba: mislite o svom problemu, uporno, usredsređeno, izgovarajte misao koja u sebi sadrži suštinu vaše strepnje, iznova i iznova, sporo, tiho narednih dvadesetak minuta.

Teško je toliko dugo razmišljati o brigama i problemima, ukoliko ih izgovorite nebrojano puta, zar ne? Ovo zovemo „dosada lek”, ali je i dosada zasigurno mnogo bolja nego osećaj anksioznosti.

2. Predstavite sebi probleme gorim nego što zaista jesu.

Kada se trudite da kontrolišete svoje strahove, samo ih sakrivate sami od sebe. Umesto toga, preuveličajte ih i posmatrajte šta će se dogoditi.

Na primer, ukoliko se plašite da ćete se zbuniti dok govorite na nekom javnom skupu, da nećete moći ničega da se setite, iscenirajte tu situaciju na sledećem javnom pojavljivanju. Recite: „O, bože, šta sam poslednje rekla?” I šta se dogodilo?

3 načina da zaustavimo mozak koji preterano razmišlja (a nijedan nije meditacija)

“Mislim da zaista mislim previše… ” – Nepoznati autor

3_nacina_da_zaustavimo_mozak_koji_preterano_razmislja_a_nijedan_nije_meditacija

Trudimo se da budemo dobro raspoloženi kako znamo i umemo, ali ipak nas sve ponekad zahvati klupko negativnih misli, a odatle je samo korak do vrtloga osećaja težine u životu. Psiholog, autorka, i doktorka Keli Nef pomogla je mnogima sa ovim problemom, predloživši tri praktična načina za odmor mozga koji radi i više nego što bi trebalo…

1. Manje pričajte.

“Toliko je ljudi koji previše razmišljaju, posebno žena, koje kada imaju neki problem jednostavno ne mogu a da ne razgovaraju o tome iznova i iznova. Iako je u većini slučajeva dobro razgovarati o svojim brigama, nekada je to mnogo stresnije rešenje, posebno ako osoba sa kojom razgovarate takođe previše razmišlja, te onda zajedno diskutujete u najsitnije detalje figurativno proživljavajući negativne situacije. Može se čak dogoditi i da se toliko iznervirate da posle razgovora imate utisak da vam je teže nego što vam je pre razgovora bilo.

Kada se dva koruminatora krenu u raspravu, oboje su u situaciji da iz razgovora izađu sa većom dozom stresa nego pre samog razgovora, što i istraživanje pokazuje, a otuda i relativno novi konstrukt u psihologiji – ko-ruminacija. I zato, ako stvarno imate potrebu da razgovarate o onome što vas muči, uvek možete to da zapišete i tako sve “isterate” iz svoje glave. Kasnije vam se zapisane muke mogu učiniti smešne, jer nije bilo realnog razloga za muku već je sve začeto u mozgu koji isuviše radi. Meni je ovakva vrsta vođenja dnevnika izuzetno pomogla,” kaže Keli.

2. Potrudite se da budete zauzeti.

“Ne znate šta da radite a da ne mislite? Pre svega, dišite kako bi umirili duh i telo. Zatim, ako biste voleli da radite i nešto energičnije – samo napred. Najbolje bi bilo u takvim situacijama kada bi mogli da radite nešto što je fizički zahtevno. Šetajte, radite jogu, idite na plivanje, trčanje… Sve ove aktivnosti će vam biti od velike pomoći, jer vam neće dozvoliti da se zaustavite razmišljajući o nečemu što će vam samo podići novo stresa i briga. Ukoliko niste takav tip, nađite aktivnost koja vas isključivo mentalno održava u opuštenom stanju ali i ne dozvoljava da se upustite u loše stare navike prevelikog razmišljanja. Na primer, igrajte karte, crtajte, pravite nešto poput nakita, odeće, bilo šta. Možda otkrijete neki skriveni talenat što će vam pomoći da upoznate nove ljude, možda promenite karijeru, u svakom slučaju – skretanje pažnje na ovaj način će vam doneti više dobrog nego što bi previše razmišljanja.”

3. Predajte se univerzumu.

“Kada brinemo, suštinski se nadamo da će nam ‘svi konci bitu u rukama’ odnosno da ćemo moći sami da kontrolišemo određene situacije. Želimo da se sve odvija tokom koji sami zamislimo, a ako ne bude tako, plašimo da će nešto poći naopako. U realnosti – ljudi imaju malo kontrole nad onim o čemu brinu (tuđem ponašanju, postupcima… ), a briga i preterano razmišljanje je neće povećati. Tako da imamo uvek dve opcije: možemo brinuti, a možemo i da prihvatimo sve tako kako je i da vidimo kako će se prirodno odvijati. Univerzum je od nas i mudriji i stariji, nije uopšte loša ideja da mu se i prepustimo.

Prepuštanje inače nije predaja, već samo odraz sposobnosti da budemo fleksibilni i ne plivamo uzvodno. ‘Prepustite se’ u smislu ‘opustite se’ i bićete upravo tamo gde bi i trebalo da budete”, kaže Keli.

WordPress Themes